Najveći procvat Gračanica je doživjela krajem 17. vijeka kada se u nju, nakon pada Budima 1686. godine doselio Ahmed-paša Budimlija koji je obnašao značajne funkcije i za čije ime se vezuje izgradnja nekoliko značajnih objekata po kojima je čaršija i danas prepoznatljiva.
Na početku 20. vijeka u Gračanici je bilo 11 džamija, pravoslavna i katolička crkva i jevrejski templ (sinagoga) što svjedoči o multietničnosti i multikonfesionalnosti ovog grada.
U sadašnje vrijeme Gračanica je poznata po svom poslovnom duhu i u cijeloj Bosni i Hercegovini poznata kao „od posla čaršija“.
Grad Gračanica ima veoma dobre uslove za razvoj raznih vrsta turizma. Tu su bogato kulturno-historijsko naslijeđe, prirodne ljepote, mineralne i ljekovite vode. Ima uslove za razvoj kulturnog, vjerskog, izletničkog, rekreativnog, seoskog, etno i banjskog turizma.
Ima evidentiranih 70 spomenika kulturno-historijskog i 12 spomenika prirodnog naslijeđa.
Mapa obilaska turističkih atrakcija se zasniva na spomenicima iz srednjeg vijeka, osmanskog perioda, austrougarske uprave, perioda socijalističke Jugoslavije i spomenicima novijeg vremena.